Parenzana ili kraće TPC (Trieste-Parenzo-Canfanaro) bila je uskotračna pruga dugačka 123,1 kilometra koja je povezivala 33 istarska mjesta od Trsta do Poreča tako da bi u današnje vrijeme prolazila teritorijem triju država; Italije - 13 km, Slovenije - 32 km i Hrvatske - 78 km.
Pruga je puštena u promet 1. travnja 1902. godine, kada je, usprkos brojnim problemima i odgodama prvi vlak sa željezničke postaje u Bujama krenuo prema Trstu, a u prosincu iste godine i prema Poreču, na sreću i radost mještana iz unutrašnjosti, koji su nestrpljivo čekali realizaciju tog dugo obećavanog projekta. Iako su je njezini graditelji nazvali Parenzaner Bahn ili Porečka pruga, slavensko ju je stanovništvo prisno zvalo Istrijankom, Istrankom, Poreškom ili Porečankom, a talijansko Parenzanom. No bez obzira kako je zvali, pruga je značila život mjestima kroz koja je prolazila: na svom 123 km dugom putu, spori je vlakić svakodnevno puhao i škripao kroz brdovite, reljefno razigrane predjele istarskog krša, prevozeći, uz putnike, sol iz solana Pirana i Sečovlja, maslinovo ulje Bujštine i Motovunštine, voće, povrće, istarski kamen, vapno, drvo, brašno i vino.
Željeznica je ukinuta 1935. i samo je u te 33 godine prometovanja ostavila neizbrisiv pečat na cijeli kraj. Na stotu obljetnicu otvorenja pruge, pokrenuta je inicijativa za svojevrsnu obnovu ove jedinstvene željeznice koja je početkom 20. stoljeća povezivala ljude i narode.
Unatoč tomu što je donedavno bila tek romantična ruina, na pojedinim dijelovima gotovo nespoznatljiva, urasla u pitomo brežuljkasto zelenilo, Parenzana, stara uskotračna željeznička pruga koja je prometovala pitoresknim pejsažem od Poreča do Trsta, poput linije srca na dlanu, duboko je utisnuta u kartu sudbine istarskog poluotoka. Gotovo nigdje na svijetu ne postoji slična željeznica čije su tračnice, lokomotive i vagoni odavno rasprodani na javnim dražbama ili snivaju po muzejima, a čije imaginarne kompozicije, i dalje tiho i postojano voze krajolikom istarske svijesti, snažno odolijevajući zaboravu koji donosi vrijeme.
Odavno svjesni ljepote bajkovite trase utkane u pitomi istarski krajolik, mnogo je pasioniranih šetača, istraživača, biciklista i zaljubljenika u prirodu, isticalo njen silni potencijal u okviru primjerene revitalizacije. Iako su se ideje kretale u širokom luku od njene potpune rekonstrukcije koja bi uključivale ponovno postavljanje tračnica i nabavku pravih lokomotiva pa sve do asfaltiranja trase te uređenja pješačke i biciklističke staze, na stogodišnjicu njena otvaranja, 2002. o Parenzani se po prvi put počelo ozbiljno raspravljati i pisati pa je doskora raspisan “Natječaj za izradu projekta krajobrazno-planerske valorizacije uskotračne željeznice Parenzana“ u kojem su Istarska županija i Upravni odjel za turizam zajedno sa novoosnovanom “Udrugom za obnovu željeznice Poreč-Kopar-Trst” udarili temelje budućeg projekta “Parenzana- Put zdravlja i prijateljstva“.